Podravina je svoj identitet gradila uz rijeku. Drava nije bila samo prirodna granica ili krajolik u pozadini – ona je bila temelj svakodnevice.
Rijeka je donosila plodno tlo koje je omogućilo razvoj poljoprivrede. Povremene poplave, iako izazovne, obnavljale su zemlju i činile je pogodnom za uzgoj. Ljudi su naučili promatrati vodostaj, razumjeti ritam rijeke i prilagoditi svoje aktivnosti njezinim ciklusima.
Drava je bila i važan prometni put. Drveni čamci prevozili su ljude i robu, a rijeka je povezivala naselja i regije. Ribarenje je generacijama predstavljalo izvor hrane i prihoda, a znanja o izradi čamaca, ribolovnim tehnikama i snalaženju na vodi prenosila su se s koljena na koljeno.
Život uz rijeku oblikovao je i društvene običaje. Okupljanja na obali, sezonski radovi, poštovanje prema vodi i prirodi – sve je to dio kulturnog identiteta Podravine. Rijeka je istodobno bila izvor sigurnosti i neizvjesnosti, što je razvijalo poseban odnos čovjeka i prirode.
Suvremeni razvoj donio je promjene u načinu života, no tragovi te povezanosti i danas su vidljivi u tradiciji, jeziku i lokalnoj baštini. Razumjeti Podravinu znači razumjeti Dravu – njezinu snagu, njezinu promjenjivost i njezin utjecaj na generacije ljudi.
U Interpretacijskom centru „Bolenov dravski put“ posjetitelji mogu otkriti kako je rijeka oblikovala prostor, ali i identitet zajednice koja uz nju živi.